Samo u tri mjeseca ove godine, od veljače do svibnja, elementarne su nepogode u Hrvatskoj uzrokovale štete koje su gotovo vrijedne kao polugodišnji proračunski izdaci za kamate na zaduženje države.
Ledene kiše u Gorskom kotaru u veljači i poplave koje su u dva navrata poharale sedam županija u proljeće ove godine uzrokovale su ukupnu štetu, prema izračunima koje je napravila Vlada, u iznosu od 4,3 milijarde kuna. Tom iznosu još treba pribrojiti štete na građevinskim objektima u Vukovarsko-srijemskoj županiji koje nisu još procijenjene u ukupne štete od poplava koje iznose više od 2,4 milijarde kuna. Već ranije Ministarstvo poljoprivrede izračunalo je da je katastrofa koja je u pet dana veljače »zaledila« Gorski kotar u privatnim i državnim šumama i na drvnoj masi napravila štetu od gotovo 2 milijarde kuna. Na oko 1,7 milijuna kubika oštećene drvne mase šteta je potpuna, oko 515 milijuna kuna, dok se s troškovima biološke sanacije šuma, šumske infrastrukture i obnove šuma ukupna šteta penje na 232,6 milijuna eura. Tko još treba dodati i štete na infrastrukturi HEP-a od gotovo sto milijuna kuna.
Kraj se ne nazire
Kad do kraja izračunaju štete u Vukovarsko-srijemskoj županiji nije isključeno da se iznos približi pet milijardi kuna koliko je Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine platila za kamate za sva svoja zaduženja. Ledene kiše i poplave već su odnijele više od iznosa što ga Hrvatska godišnje potroši na obranu, ili za financiranje svoje policije ili cijelog pravosuđa. Polovica je to godišnjeg iznosa koji se potroši na obrazovanje ili sve što u jednoj godini i država i privatni sektor ulože u znanost. I moglo bi se tako nabrajati u nedogled, a jednostavna računica kaže da je zbog prirodnih katastrofa Hrvatska samo na početku godine izgubila 1,3 posto svoga BDP-a, odnosno svega što stvori u godinu dana.
I kraj se još ne nazire, osim što se do kraja trebaju zbrojiti svibanjske štete, nove poplave ovih dana dodaju i nove iznose na tom računu. Kako su elementarne nepogode uzrokovane dobrim dijelom klimatskim promjenama, zaredale, očito se na njih mora početi odgovarati i nešto drukčije nego dosad.
Zasad se takva namjera Vlade vidi jedino iz najave Ministarstva financija koje je na svojim stranicama objavilo da u prvom tromjesečju sljedeće godine u Vladinu proceduru namjerava poslati novi Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, a kako su nam pojasnili u tom ministarstvu razlog je to što je dosadašnja praksa ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu zaštite od elementarnih nepogoda.
– Predviđene izmjene sastoje se od izrade novog zakonskog propisa i izrade jasne metodologije izračuna i procjene šteta od elementarnih nepogoda. U ovim uvjetima, postojeći način djelomične nadoknade šteta više nije održiv jer ni približno ne ublažava nastale posljedice, a iziskuje velik angažman ljudi, dugotrajan je i stvara veće troškove od iznosa dobivene pomoći, poručuju iz Ministarstva financija.
Učinkovitiji okvir
Na naš dodatni upit znači li to da će se iznosi što ih država isplaćuje po županijama na ime ublažavanja, a ne naknade štete, povećati, odgovaraju da će se novim »zakonom će stvoriti učinkovitiji okvir koji će na bolji način razmatrati korištenje novčanih sredstava u slučaju elementarnih nepogoda u smislu samog nastanka, moguće prevencije, te ostalih procjena koje se odnose na moguća obeštećenja na pravednim i transparentnim osnovama.
– Iznosi obeštećenja i modaliteti su u fazi razmatranja, a sama plaćanja i proračunska izdvajanja bit će strukturirana na način koji će biti usklađen s ciljevima fiskalne politike i načelima održivih javnih financija, a uvažavajući sve posebnosti koje čine okvir postupanja u nastanku, prevenciji i sanaciji šteta izazvanih velikim elementarnim nepogodama na području Hrvatske, kažu u Ministarstvu financija. Ističu i to da je osnovni cilj izmjena zakona usmjeren na povećanje učinkovitosti sustava, te transparentnom uređenju postupanja svih tijela zaduženih za provedbu ovog zakona. Osim povećanja učinkovitosti sustava zaštite od elementarnih nepogoda i dodjele sredstava pomoći kroz novi model, želi se postići i veća stabilnost poljoprivredne proizvodnje odnosno dohotka, zaštita materijalnih interesa fizičkih i pravnih osoba pri nastanku šteta, ali i zaštita interesa države uvođenjem reda i smanjenjem troškova kod prijave nastalih šteta. (Novi list)
Naslovna: Novi list
